RESURSI
Istražite naše teme kako biste saznali više o psihodelicima
Istražite najčešće postavljana pitanja o psihodelicima i terapijama potpomognutim psihodelicima
1. Jesu li psihodelici opasne tvari?
Prema analizi koju su proveli profesor David Nutt i njegov tim s Imperial Collegea u Londonu (UK), psihodelici se zapravo ubrajaju među najsigurnije psihoaktivne tvari, za razliku od alkohola, koji je njihovom analizom identificiran kao najštetnija tvar.
2. Jesu li psihodelici ovisni?
Iako se uobičajena zabluda povezuje psihodelike s supstancama zlouporabe, svi istraživački nalazi slažu se da psihodelici ne izazivaju ovisnost. Zapravo, višestruka klinička ispitivanja istraživala su potencijal psihodeličnih droga u kombinaciji s psihološkom podrškom ili psihoterapijom za liječenje zlouporabe supstanci, uključujući poremećaje upotrebe duhana i alkohola. Međutim, ketamin, anestetik i ujedno neklasični psihodelik, ima visok potencijal izazivanja ovisnosti koji se može razviti čestom rekreativnom upotrebom.
3. Koja je razlika između klasične terapije bez psihodelika i terapije potpomognute psihodelicima (PAT)?
Glavna razlika između tradicionalne terapije i terapije potpomognute psihodelicima (PAT) leži u korištenju psihodelika kao alata za olakšavanje terapijskog procesa. To uključuje tri koraka: pripremu , prije seanse psihodelične terapije, gdje terapeuti pomažu pacijentima da postave namjere i izgrade povjerenje; psihodeličnu sesiju , gdje se psihodelična tvar daje pacijentu, koji pod nadzorom doživljava promijenjena stanja svijesti; i integraciju , gdje se uvidi iz iskustva obrađuju kroz terapiju kako bi se potaknula utjecajna i trajna promjena. Set i okruženje dva su temeljna aspekta koja treba uzeti u obzir za PAT: set je pacijentov način razmišljanja, uključujući njegove emocije, očekivanja i mentalnu pripremu prije seanse; okruženje se umjesto toga odnosi na fizičko i društveno okruženje u kojem se terapija odvija, a koje bi trebalo biti sigurno, ugodno i pogodovati introspekciji.
4. Je li psihodelična terapija samo New Age hype?
Stoljećima su psihodelici duboko ukorijenjeni u iscjeliteljskim praksama i duhovnim ceremonijama autohtonih kultura. Međutim, njihova upotreba i istraživanje uvelike su smanjeni nakon njihove zabrane krajem 1960-ih, kada su se široko koristili u liječenju psihijatrijskih stanja. Danas suvremena istraživanja ponovno pobuđuju interes za njihov terapijski potencijal, pružajući sve više dokaza o njihovoj učinkovitosti u liječenju stanja poput depresije, PTSP-a, ovisnosti i anksioznosti.
Iako se uobičajena zabluda povezuje psihodelike s supstancama zlouporabe, istraživački nalazi zapravo pokazuju da one općenito ne izazivaju ovisnost u kliničkim uvjetima. Zapravo, višestruka klinička ispitivanja istraživala su potencijal psihodeličnih droga u kombinaciji s psihološkom podrškom ili psihoterapijom za liječenje zlouporabe supstanci, uključujući poremećaje upotrebe duhana i alkohola. Međutim, ketamin, anestetik i ujedno neklasični psihodelik, ima visok potencijal izazivanja ovisnosti koji se može razviti čestom rekreativnom upotrebom.
5. Jesu li predoziranja psihodelicima česta?
Predoziranja klasičnim psihodelicima (npr. psilocibinom, LSD-om) su rijetka i obično se javljaju samo kada se koriste u kombinaciji s drugim tvarima ili u izuzetno visokim dozama. Iako te tvari općenito imaju široku sigurnosnu granicu, odgovorna upotreba i pravilan nadzor ključni su za smanjenje potencijalnih rizika. Psilocibin, na primjer, ima visoki terapijski indeks, s terapijskom dozom od 15 do 30 mg i smrtonosnom dozom od 6 g, što je 500 puta veće od terapijske doze.
6. Kako psihodelične tvari utječu na ljudski mozak tijekom putovanja?
Različite psihodelične tvari izazivaju promijenjena stanja svijesti, ali možemo spomenuti glavne učinke koje svi oni čine zajedničkima. Ljudski mozak pod utjecajem psihodelika pokazuje mnogo veći stupanj povezanosti između prethodno nepovezanih ili jedva povezanih moždanih centara; to obično pojačava vizualnu percepciju, sinesteziju, kreativnost i emocionalnu obradu. Nadalje, psihodelici imaju dubok utjecaj na to kako ljudski mozak doživljava Sebstvo ili Ego i svoje emocije, što ponekad dovodi do osjećaja “jednog sa svemirom”.
7. Koji su najvažniji trajni blagotvorni učinci psihodelika na ljudski mozak i dobrobit?
Pokazalo se da psihodelici imaju blagotvoran učinak na ljudski mozak poboljšavajući njegovu neuroplastičnost i preoblikujući određene neuronske putove, posebno uključene u emocionalnu obradu traume, depresije, anksioznosti i simptoma PTSP-a. Uz ispravan klinički okvir, pokazalo se da psihodelici poboljšavaju otpornost na stres, emocionalnu stabilnost i pogled na život, kao i ublažavaju simptome gore spomenutih mentalnih stanja.
8. Koje su sličnosti i razlike između psihodeličnih putovanja i praksi poput meditacije i promijenjenih stanja svijesti?
Psihodelici se ponekad nazivaju “prečacem” do stanja svijesti povezanih s duhovnim buđenjem i dugotrajnim praksama različitih oblika meditacije. Sličnosti uključuju poboljšano kognitivno funkcioniranje, emocionalnu otpornost, psihološko blagostanje i kreativnost. Glavna razlika je u tome što su psihodelici, s pravim postavkama i postavkama, sposobni pokrenuti određene procese u mozgu bez duge i predane mentalne prakse, nudeći mogućnost kognitivnih i duhovnih proboja koji bi kod tradicionalnih meditacijskih praksi mogli trajati godinama.
9. Jesu li dugoročni učinci psihodelika korisni ili štetni?
Nedavna istraživanja o dugoročnim učincima psihodeličnih tvari ukazuju na to da bi njihova nadzirana upotreba, zajedno s ranije spomenutim okvirom podrške, mogla imati dugotrajne blagotvorne učinke. Međutim, utvrđeno je da upotreba takvih tvari u određenim malim populacijama dovodi do dugotrajnih nuspojava, posebno kada se uzimaju u nenadziranim okruženjima. Studije o dugoročnim učincima psihodelika trenutno su u tijeku kako bi se dalje istražila ova tema.
